RECENZIJA: VLADARI SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

Recenzija rukopisa knjige Hamze Hamzabegovića Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja

Tehnički podaci o knjizi

Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja, prvo izdanje, tvrdi uvez, format B5, obim stranica 328, ilustracije u koloru, izdavač Udruženje za kulturu – Nova svjetlost, Sarajevo, 2024. ISBN 978-9926-538-05-7, ID broj 58460934

Djelo govori o srednjovjekovnoj Bosni kroz životopise njenih vladara.

Ova osebujna i lijepa knjiga spada u rijetke publikacije koja ima za cilj sintetičko prikazivanje srednjovjekovne bosanske prošlosti kroz djelatnosti bosanskih vladara i upravljača. Knjiga je podjeljena u tri djela. Prvim dio knjige pod nazivom   Geopolitički početak Bosne je na neki način ključnan dio ovog historijskog djela. Historičar Hamza Hamzabegović na konstruktivan način objašnjava kako je nastala srednjovjekovna Bosna u vremenu i prostoru. Ime države je takođe bilo predmet razmatranja autora.

Ličnost mađarskog kralja Bele II Slijepog igra značajnu ulogu za geopolitički početak Bosne. Naime,  njegova vojska je okupirala cijeli sliv rijeke Bosne koji je bio sastavni dio Dalmacije tada pod uporavom Bizanta. Ta okupacija se dogodila  1135 na 1136. godinu. Bosne je bila na početku mađarski vojni distrikt. U kasnijem periodu stanovništvo mijenja svoje ime od Dalmata u Bosance. Treba napomenuti da ostalo stanovništvo van vojnog distrikta Bosne zadržava svoje staro dalmatrinsko ime.

Time je Hamzabegović na neki način ponudio zanimljivo viđenje naše zajedničke prošlosti i dao odgovor na mnoga pitanja. Razvitak Bosne od vojnog distrikta do Banovine to jest rubne pokrajine Mađarske Kraljevine je tema drugog dijela knjige. Težište autorovog razmatranja je ban Kulin i nešto kasnija ban Stjepan II Kotromanić. Međutim, trebamo istaći, da Hamzabegović daje dovoljno prostora i ostalim banovima u toj historijskoj epohi. Ovaj dio se završava dolaskom na vlast bana Tvrtka I Kotoromanića.

Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja / Hamza Hamzabegović

Izdavač: KNS, 2024.godine

U trećem dijelu razmatra se Bosna kao Kraljevina, to jest kao potpuno neovisni politički subjekt. To je period njenih kraljeva, od prvog kralja Tvrtka I Kotromanića do posljednjeg Stjepana Tomaševića. Autor takođe opisuje vojnopolitičku penetraciju Osmanske države na balkanske i jugoistočne europske prostore. U tom periodu Osmanska država je bila sila prvog reda i bitno je obilježila tokove dalje povijesti u vojnom, političkom i kulturnom smislu.

Čitajući ovu knjigu čitaoci dobijaju odgovor  na mnoge suvremene nedoumice bosanskohercegovačke historiografije. Da bi odgovorio ovakvim zahtjevnim zadacima historik Hamza Hamzabegović prati etnogenetske procese i geopolitičko formiranje naroda kod susjednih zemalja bosanske feudalne države.

Medievalistika kao nauka počesto zasniva svoja mišljenja na hipotetičkim pretpostavkama. Tome je uzrok prevashodno nedostatak materijalnih dokaza za čije postojanje saznajemo tek iz druge ili treće ruke. Ti izvori su počesto iz perioda ranog novog vijeka.

Hamzabegović temeljnom analizom literarnih izvora podataka uz praćenje modernih dostignuća arheološke znanosti daje onu stručnu pitkost tekstu svoje sinteze i tjera nas sve zajedno sa njim na nova izučavanja.

Ljepota povjesnog izričaja daje čitaocu mogućnost da zamisli i da o tome razmisli, likove vladara male ali vojnopolitički i ekonomski izrazito snažne države naših i europskih prostora.

U svakom slučaju ova knjiga će pobuditi znatiželju i prema drugim Hamzabegovićevim radovima kojim autor otkriva skrivena lica povijesti te našoj i narednim generacijama pruža dijalog sa prošlim vladarima, koji zasigurno nisu ni znali kakvu budućnost će doživjeti zemlja kojoj su oni bili vladajući državni akteri.

Toplo preporučujem ovaj rukopis za objavljivanje!

U Sarajevu, mart 2024. godine                                                                                                                      Milorad Kostić